Deset godina nakon ustrojavanja 7. gardijske brigade “Pume” u Varaždinu, u vrijeme kada su se hrvatske oružane snage preustrojavale u skladu s novim izazovima, kada se 7. gbr “Pume” kao takva gasila, a njezini pripadnici ustrojavali sasvim novu postrojbu pod drugim imenom, osjećao sam potrebu napisati dio njezina bogata ratnog puta u Domovinskom ratu.

Komentirajte prvi | Opširnije...

U prijašnjoj knjizi pod nazivom “Tigrovi oblaci”, pred kraj, naveo sam podatke po kojima je donesena odluka o ustrojavanju 7. gmtbr (gardijske motorizirane brigade) kao pristožerne operativne postrojbe Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ukratko bih ponovio kako je došlo do te odluke.

Prema planu ustrojavanja novih gardijskih postrojbi načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Janko Bobetko predložio je predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu da se na području sjeverne Hrvatske, u Varaždinu, ustroji jedna od njih u kojoj će nositelj ustrojavanja biti 5. bojna iz 1. A brigade ZNG-a “Tigrovi”. Predsjednik se s time složio i tako se 23. prosinca 1992. počela ustrojavati 7. gmtbr “Pume”.

Komentirajte prvi | Opširnije...

Korade je u početku samo manji dio djelatnika rasporedio na zapovjedna mjesta logističkih struka. Pretežno su se popunjavala ona mjesta koja su bila nužna za obavljanje poslova logističkih struka. Svi ostali bili su premješteni u pješačke postrojbe. Kako su se popunjavale pješačke postrojbe te se ukazala potreba za logistikom, tako su se popunjavala ustrojbena mjesta logističkih struka unutar podređenih postrojbi. Tako smo spriječili da se u podređenim postrojbama najprije popune ustrojbena mjesta koja su manje značajna za borbene zadaće koje su nas uskoro čekale. Takav način ustrojavanja novih postrojbi bio je realan za opstanak tih postrojbi nakon prvih borbenih zadaća. Znali smo da će biti i onih koji će proći selekcijsku obuku i možda biti veoma dobri na obuci, no nakon prvih okršaja s neprijateljem u njih će se pojaviti strah i tada više neće biti sposobni obnašati dužnosti na prvoj liniji. Kako nam je bio bitan svaki gardist, nismo smjeli podcijeniti gardiste koji su bili ili će raditi u logistici. Gardistima koji su zbog normalnih ljudskih reakcija bili spoznali što je to rat, kako se može poginuti ili biti ranjen, a na temelju mišljenja podređenih zapovjednika, ostavljali smo i nudili ta ustrojbena manje zahtjevna mjesta. Dobar dio njih pristao je raditi na takvim ustrojbenim mjestima, dok je bilo i onih koji su se “slomili” nakon prve borbene zadaće i definitivno su se “skinuli”.

Komentirajte prvi | Opširnije...

Već na samom početku, usporedno s ispunjavanjem teških zadaća koje su proizlazile iz ustrojavanja ovakve borbene postrojbe, razmišljali smo kakav borbeni naziv dati brigadi. Željeli smo da borbeni naziv brigade proizlazi iz činjenice kako je brigada nastala od 5. bojne 1. A brigade ZNG-a “Tigrovi”. Brigada koja je imala značajnu ulogu u zaustavljanju neprijateljskog prodora prema unutrašnjosti Republike Hrvatske i presijecanju Republike Hrvatske na dva dijela na samom početku Domovinskog rata, brigada čiji su pripadnici bili na svim ratištima te brigada smještena u sjevernom dijelu Republike Hrvatske, znači simbioza povijesti 5. bojne, kraja i stanovništva.

Komentirajte prvi | Opširnije...

Kako smo do ustrojavanja 7. gmtbr “Pume” stalno bili na nekim zadaćama u sklopu 1. A brigade ZNG-a “Tigrovi”, tijekom božićnih i novogodišnjih praznika pružila nam se prilika da pustimo veći broj djelatnika na zasluženi odmor kako bi bili sa svojima obiteljima. Htjeli smo omogućiti djelatnicima dobar odmor tijekom blagdana s napomenom da ih sljedeće godine čeka naporan i veoma težak rad.

Komentirajte prvi | Opširnije...

Kako je na početku 1993. godine na karlovačkom ratištu bilo veoma “živo”, novi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Janko Bobetko donio je odluku, budući da je u nešto više od mjesec dana brojno stanje 7. gmtbr “Pume” naraslo na 665 pripadnika, da se naša novoustrojena 1. mb pošalje na karlovačko ratište i podčini 1. gmtbr “Tigrovi”.

U međuvremenu se 1. A brigada ZNG-a “Tigrovi” preustrojila u 1. gmtbr “Tigrovi” iz šest pješačkih bojni, odnosno pet (bez 5. bojne) u tri pješačke bojne, oklopnu bojnu, topničkoraketni divizijun i protuoklopni topničkoraketni divizijun i ostale pristožerne postrojbe. Smještaj 1. gmtbr “Tigrovi” formalno je bio u vojarni “Croatia” u Zagrebu. Međutim, ta brigada bila je smještena “svagdje”, a najmanje u Zagrebu. Brigada se s nekim svojim dijelovima polako premještala na karlovačko ratište. To nam je bio znak da će se brigada za konačno oslobođenje, ako do toga dođe nakon neuspjelih pregovora, angažirati na tim prostorima.

Komentirajte prvi | Opširnije...

Dvadeset i drugoga veljače 1993. godine dobili smo zapovijed načelnika GS OS RH da se taktička skupina (pješačka satnija, vod tenkova, minobacački vod) sa tri borbena kompleta tijekom 24. i 25. veljače 1993. godine prebaci u Sukošan kod Zadra. Plan je bio takav da se taktička skupina tijekom sutrašnjeg i preksutrašnjeg dana prebaci na dva načina. Prvi dio, tenkovi i vozila, krenuli bi tijekom noći, a ostatak, pješački dio, prebacio bi se tijekom dana helikopterima.

Taj dio ratišta spadao je u zonu odgovornosti ZPa Split. Zapovjednik ZPa Split od nedavno je bio brigadir Ante Gotovina. Od profesionalnih postrojbi ZP Split imala je samo 4. gmtbr sa sjedištem u Splitu.

Komentari (1) | Opširnije...

Dolazak NGSOS RH

Na ulazu u vojarnu izvidnička satnija pripremila je počasni vod za pozdrav načelniku. Počasnim vodom zapovijedao je zapovjednik izvidničke satnije Dražimir Jukić.

Komentirajte prvi | Opširnije...

Označavanje piste

Komentari (1) | Opširnije...

Devetoga lipnja 1993. godine rano ujutro Korade, pomoćnik zapovjednika za logistiku bojnik Vladimir Bačani i njegov zamjenik gardista Alojz Smetiško i ja krenuli smo put Biograda da pronađemo adekvatan objekt u kojem bismo smjestili naše zapovjedništvo. Trebao nam je takav objekt u kojem bismo imali operativno središte i središte veze, urede i dovoljno soba za smještaj djelatnika zapovjedništva.

Čim smo ušli u Biograd, primijetili smo s desne strane napuštene apartmane. Međutim, kako su oni bili smješteni odmah pokraj magistralne ceste i nije bilo šume u blizini, pa bismo bili uočljivi s Debeljaka, odustali smo od tih objekata.

Komentari (1) | Opširnije...

Dvadeset i sedmoga listopada 1993. godine, po zapovijedi zapovjednika ZPa Split Ante Gotovine, do 29. listopada 1993. godine trebali smo preuzeti položaje na vodičkom bojištu od 4. gbr i predati položaje u dosadašnjoj zoni odgovornosti na stankovačkom bojištu 112. brigadi HV-a iz Zadra. Zapovjednik 112. brigade HV-a bio je bojnik Mladen Fuzul, a načelnik stožera bojnik Darko Bijuklić.

U tom cilju tog je dana u naše zapovjedništvo došao načelnik stožera 112. brigade HV-a, pa sam mu objasnio cjelokupnu situaciju na prostoru, a na kraju smo obišli nekoliko ključnih točaka u zoni odgovornosti s kojih je mogao vidjeti naše i neprijateljske položaje u cijeloj zoni odgovornosti.

Da bi 1./7. gbr “Pume” mogla izvesti tu zadaću, prije toga smo u 2. sektoru predali položaje i povukli pješačku satnija iz 1. pb i izvidničku satniju. Na tom prostoru bili smo ukupno dva tjedna.

Komentari (1) | Opširnije...

Sedamnaestoga veljače 1994. godine, nakon 254 dana ili nešto više od osam mjeseci neprekidnog boravka na terenu na zadarskom ratištu, dobili smo odobrenje da odemo u bazu u Varaždinu i odmorimo brigadu. U tom cilju organizirali smo tri kolone i tijekom dana uputili se u Varaždin.

Vođa prve kolone bio je zapovjednik 1. bojne Željko Nikić. Kolona od šest autobusa i jednog minibusa krenula je u sedam sati, a u njoj su bili pripadnici 1. pb, protuoklopnog topničkoraketnog divizijuna, inženjerijske satnije i dio logističke satnije iz hotela “Punta Skala” u Vodicama.

Komentirajte prvi | Opširnije...

Četvrtoga ožujka 1994. godine spremam dokumentaciju i rano ujutro odlazim na teren. Prije podne stigao sam u zapovjedništvo 4. gbr u Posedarju. U zapovjedništvu su me čekali zapovjednik brigade brigadir Damir Krstičević i načelnik stožera. Odmah poslije dolaska pokazali su mi na zemljovidu gdje sve drže položaje. Tom prilikom rekli su da lijevu zonu odgovornosti 2. sektora u prostoru Novigrada drži pridodana zagrebačka 145. brigada HV-a Dubrava, dok desnu zonu odgovornosti 2. sektora u prostoru naselja Kašić drži pridodana splitska 3. bojna 141. brigade HV-a. Nakon toga odveli su me u na prve položaje. Obišli smo položaje u Kašiću, Paljuvu i neke dominantne položaje na prostoru Novigrada. Nakon toga produžio sam u naše zapovjedništvo pripremiti konačan plan preuzimanja položaja. Preuzimanje položaja ne bi trebalo biti neki problem jer je 4. gbr držala najmanji dio prostora u 2. sektoru.

Komentirajte prvi | Opširnije...

Tridesetoga travnja 1994. godine, nakon izvlačenja s novigradskog bojišta, brigada odlazi u svoju bazu na tom ratištu i ima zadaću biti u pričuvi kao manevarska snaga zapovjednika ZPa Split sa zonom odgovornosti lijevo: masiv Velebit i desno: kanjon Krke. Postrojbe su bile smještene od vikendnaselja Sabunike kod Nina do Vodica. Brojno stanje do tog dana naraslo je na 1719 ljudi, od toga je na terenu na zadarskom ratištu bilo 1345 pripadnika.

U naselju Poličnik preuzeli smo kuću u kojoj smo imali izdvojeno zapovjedno mjesto 7. gbr “Pume”.

Komentari (1) | Opširnije...

Prvoga listopada 1994. godine kasno na večer Korade je stigao iz Varaždina na teren. Tijekom puta tražio je da sazovem sastanak jer je svaki čas trebao stići. Pozvao sam zapovjednike i svi smo u zapovjedništvu brigade čekali. Prošlo je sat vremena otkad smo se čuli. Prošla su dva, pa tri sata.

“Da mu se nešto nije dogodilo?” pomislio sam.

Pokušao sam ga nazvati, ali mobilna stanica nije bila dostupna.

Čekali smo i dalje.

Komentirajte prvi | Opširnije...

Nakon mog odlaska, brigada se još neko vrijeme nalazila na zadarskom ratištu i bila u pripravnosti zapovjednika ZPa Split te provodila obuku.

Zbog učestalih napada srpskih snaga na okupirani Bihać u susjednoj Bosni i Hercegovini u kojima su sudjelovali i pobunjeni Srbi iz Republike Hrvatske, sredinom studenoga 1994. godine ZP Split dobio je zadaću pokrenuti napadačke operacije na planinskom masivu Dinari da se rastereti pritisak srpske vojske na Bihać.

Komentirajte prvi | Opširnije...

Komentari (1) | Opširnije...